PUŠENJE

Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji se može spriječiti.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako duvan svake godine ubije oko šest miliona ljudi, odnosno, jednu osobu svakih šest sekundi. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s direktnom ili indirektnom izloženošću duvanskom dimu.

 Duvanski dim sadrži više od 4000 hemikalija. Nikotin iz duvanskog dima osnovna je supstanca koja izaziva zavisnost, a zbog svoje se toksičnosti u prošlosti
koristio kao insekticid. Više od 70 hemikalija iz duvanskog dima imaju karcinogeno djelovanje.
Pušenje u prosjeku skraćuje život za 10 godina. Pušenje povećava rizik od razvoja ateroskleroze, koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog infarkta, karcinoma raznih lokalizacija, leukemija, astme, hroničnog bronhitisa i emfizema, oštećenja zubnog mesa i zuba, katarakte, dijabetesa tipa 2, pa čak i demencije…

Zavisnost o duvanu vrlo je snažna zavisnost. S. M. Stahl navodi kako je vjerojatnoća da će osoba postati zavisna, nakon što je bar jednom probala određenupsihoaktivnu tvar 32% za duhan, što je više od bilo koje druge psihoaktivne tvari.

Procjena nikotinske zavisnosti (uzeti najvišu kategoriju)

Koliko je teško prestati pušiti zna vjerovatno svaki pušač. Istraživanja pokazuju da konačnom prestanku pušenja prethodi puno neuspješnih pokušaja (do nedavno se smatralo da ih bude desetak, a nedavna istraživanja pokazuju da ih bude i tridesetak).
Dobro je što se sa svakim pokušajem prestanka vjerojatnoća trajne apstinencije povećava.
Na kraju, ne treba zaboraviti, definicija svake zavisnosti je ista – radi se o hroničnoj recidivirajućoj bolesti, stoga recidive ne treba doživljavati kao poraz već kao dio putovanja ka oporavku.

Dobrobiti prestanka pušenja:
• 20 min od prestanka pušenja pada broj otkucaja srca i krvni tlak
• 12 h od prestanka pušenja nivo ugljen monoksida (CO) u krvi pada na normalan nivo
• 2-12 sedmica od prestanka pušenja cirkulacija se popravlja, plućna funkcija raste
• 1-9 mjesec od prestanka pušenja smanjuje se kašalj i zamaranje
• 1 godinu od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca je otprilike pola onoga kod pušača
• 5 do 15 godina od prestanka pušenja rizik od moždanog udara smanjen je na nivo onoga kod nepušača
• 10 godina od prestanka pušenja rizik od raka pluća pada na otprilike pola rizika kod pušača, smanjuje se rizik raka usne šupljine, grla, jednjaka, mjehura, vrata maternice i gušterače
• 15 godina od prestanka pušenja rizik od koronarne bolesti srca jednak je onome nepušača
• Uvijek: dodavanje godina životu i života godinama, ušteda u vremenu i novcu, osnaživanje socijalne podrške i otklanjanje stigme, dobar primjer drugima, neugrožavanje tuđeg zdravlja, ekološki prihvatljivije ponašanje